Notes

Albert Camus francuski je romanopisac, dramatičar i esejist rođen u Alžiru. Pripada razdoblju kasnog europskog modernizma i predstavnik je književnog pravca egzistencijalizma. Književno stvaralaštvo podijeljeno mu je u dvije faze: fazu apsurda i fazu pobune. Za prvu fazu karakteristično je da se prihvaća besmislenost života, dok se druga faza javlja kao opreka prvoj. U njoj se počinje promišljati i uspostavljati životni smisao. Za svoje književno stvaralaštvo dobio je 1957. godine Nobelovu nagradu za književnost. Navedeni ulomak pripada romanu Stranac koji nastaje u prvoj fazi Camusovog stvaralaštva. U kontekstu romana navedeni ulomak pripada zapletu u kojem glavni junak ubija Aarapina.
Glavni junak ovog romana je mladi činovnik Mersault koji predstavlja stranca sebi i svijetu. Na sve situacije u životu reagira ravnodušno, ne iskazuje nikakve emocije te se u potpunosti razlikuje od društva. Na početku roman umire mu majka, iako je sasvim logično da smrt pogađa ljude, on i na taj događaj ostaje ravnodušan. Nakon majčine smrti nastavlja sa svojim životom zabavljajući se kao da se ništa i nije dogodilo. No jedan sasvim običan izlet na koji kreće s djevojkom Marijom i prijateljem Raymondom, uvest će pomutnju u njegov život. Na izletu Mersault igrom slučaja postaje ubojica Arapina koji njemu osobno nije ništa skrivio, zbog učinjenog djela ne osjeća nikakvu grižnju savjest. Hladnokrvno nakon prvog hica ispaljuje još 4 u beživotno tijelo Arapina. Glavni uzrok kojeg on navodi i koji ma neki način opravdava svoj čin jest prevelika sunčeva svijetlost koja mu je udarala u čelu: „Osjećao sam samo udarce sunca po svom čelu…“. Mersault i nakon toga ostaje ravnodušan, njegova ga ravnodušnost i ponašanje čini strancem. Smatra da je život besmislen i ne prihvaća život kakvog nameće društvo. Roman stranac pripada suvremenoj književnosti što je vidljivo po obradi romana. Roman je temeljen na psihi glavnog junaka što je temeljna odrednica modernog romana. Radnja roman zapravo se odvija u psihi glavnog junaka kroz koju nas autor vodi. Ubojstvo Arapina simbolički je zapravo i završetak njegovog života jer je zbog toga osuđen na smrtnu kaznu. Za vrijeme dok je boravio u zatvoru razmišlja o svom smaknuću te odbija svećenika. Ne vjeruje u Boga i smatra da mu on ne može pomoći.
Iz navedenog djela zaključujem da je bit filozofije egzistencijalizma prihvaćanje besmislenosti života što prihvaća i Mersault. Po mom mišljenju Mersault je izgubljen u vlastitom životu, nema se snage boriti s problemima koje mu donosi život što je i glavni uzrok takvog njegovog završeka. Čovjek uvjek u životu mora imati neki cilj i smisao zbog kojeg postoji i kojem teži.